Zdravo srce i faktori rizika za kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti – globalni izazov

Od sredine XX veka razvijene zemlje suočavaju se sa porastom obolelih od kardiovaskularnih bolesti.
U početku su zdravstvene mere bile usmerene na lečenje i rehabilitaciju, što je povećalo troškove, ali nije značajno smanjilo broj obolelih niti smrtnost.

Poslednjih decenija beleži se pad učestalosti i smrtnosti zahvaljujući:

• uspešnijoj primeni preventivnih mera
• boljoj dijagnostici
• delotvornijim terapijskim postupcima

Stručnjaci smatraju da je prevencija rizičnih faktora najefikasniji način borbe protiv kardiovaskularnih bolesti — i to u svim starosnim grupama, posebno kod dece i mladih.

Ljudi na kardiološki pregled najčešće odlaze tek kada se osećaju loše — tada je bolest već razvijena. Zato je prevencija ključ zdravog srca.

Faktori rizika na koje ne možemo da utičemo

Genetika

Ako u porodici postoji istorija kardiovaskularnih bolesti, rizik je povećan.
Posebno je rizično ako se kod žena bolest javila pre 55. godine, a kod muškaraca pre 65. godine.

Pol

Statistika pokazuje da muškarci češće i ranije oboljevaju nego žene.

Starost

Sa godinama rizik raste — ali mlađi nisu u potpunosti zaštićeni.

Faktori rizika na koje možemo uticati

Pušenje

• Oštećuje krvne sudove i podstiče stvaranje plaka
• Povećava LDL holesterol i krvni pritisak
• Povećava rizik od srčanog i moždanog udara
• Pasivno pušenje takođe je opasno

Nezdrava ishrana

Hrana bogata zasićenim mastima i šećerom doprinosi aterosklerozi.

Gojaznost (posebno abdominalna)

Direktno povezana sa kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom.

Nedovoljna fizička aktivnost

Povećava rizik od gojaznosti i nezdrave ishrane.

Stres

Dovodi do porasta LDL holesterola, šećera u krvi i stvaranja plaka.

Većina ovih faktora je međusobno povezana — promene navika mogu imati ogromne pozitivne efekte.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Zdrava ishrana

• Vlakna, nezasićene masne kiseline, vitamini i minerali
• Voće, povrće, riba, mahunarke, integralne žitarice
• Smanjen unos belog brašna i šećera
• Planiranje obroka i konsultacija sa nutricionistom

Fizička aktivnost

• Svakodnevna šetnja 30–60 minuta
• Intenzitet prilagoditi individualnim mogućnostima

Dovoljno sna

Prosečno 7–8 sati sna dnevno.

Preventivni kardiološki pregled

Preporučuje se:

• muškarci > 50 godina
• žene > 60 godina
• ranije ako postoji genetski rizik ili pušenje

Muškarci češće imaju: pušenje, alkohol, visok holesterol, visok šećer, abdominalnu gojaznost.
Kod žena rizik raste sa dijabetesom i menopauzom.

Samokontrola krvnog pritiska

Povišen pritisak je nezavisan faktor rizika, povezan sa:

• visokim unosom soli
• alkoholom
• gojaznošću

Redukcija holesterola i triglicerida

Smanjenje LDL i triglicerida postiže se:

• smanjenjem zasićenih masti
• smanjenjem šećera
• povećanjem fizičke aktivnosti

Smanjenje gojaznosti

Jedan od ključnih preduslova zdravog srca.

Kontrola dijabetesa

Prevencija dijabetesa tipa 2 znači:

• normalizacija težine
• fizička aktivnost
• pravilna ishrana

Namirnice koje povoljno utiču na krvni pritisak

• Paradajz, celer, beli i crni luk — snižavaju pritisak
• Magnezijum — lisnato povrće, mahunarke, integralne žitarice
• Masne morske ribe (losos, skuša, tunjevina) — omega-3 masne kiseline
• Kod niskog pritiska — povećati unos tečnosti i soli

Zaključak

Ne čekajte prve simptome.
Kardiologa treba posetiti na vreme, a kod pacijenata sa već dijagnostikovanim bolestima — redovne kontrole i terapija su obavezni.

Mislite na svoje zdravlje!